Geologija - nauka bez koje savremeno društvo ne može
Geologija u Srbiji ima dugu i bogatu tradiciju. U školama se pojavila još 1794. godine, kada je profesor Andrija Volni u Karlovačkoj gimnaziji prvi put predavao osnove ove nauke. Već 1853. godine, ukazom kneza Aleksandra Karađorđevića, Josif Pančić postaje profesor geologije koja tada dobija status posebnog predmeta. Ubrzani razvoj usledio je radom Jovana Žujovića, koji je poznatim pristupnim predavanjem sjedinio tri područja, mineralogiju, geologiju i paleontologiju, čime je zvanično otvorena Katedra za geologiju i mineralogiju 1880. godine
Razvoj ove nauke neraskidivo je povezan i sa Srpskim geološkim društvom, jednim od najstarijih naučnih udruženja u Evropi, u čijem su radu učestvovali veliki naučnici poput Jovana Cvijića, Milutina Milankovića i brojnih istraživača koji su oblikovali domaću i svetsku naučnu scenu. Sa dr Urošem Đurićem, predsednikom Srpskog geološkog društva i vanrednim profesorom Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, razgovaramo o tome kako se geologija u Srbiji razvijala i zašto je važno da građani razumeju ulogu ove nauke u svakodnevnom životu.
Geologija u Srbiji razvija se više od dva veka, od Volnija, Pančića i Žujovića, do savremenih studijskih programa. Šta smatrate najvažnijim iskorakom u tom razvoju i kako se od tada promenilo razumevanje procesa oko nas?
Najveći iskorak predstavlja prelazak sa deskriptivne na analitičku i kvantitativnu geologiju. Rani prirodnjaci su sa izuzetnom intuicijom i pažljivim posmatranjem opisivali fenomene koje su opažali: reljef, stene, biljne zajednice, klimu itd. Međutim, danas smo u mogućnosti ne samo da ih opišemo, već i da ih merimo, modelujemo i predviđamo. Ta promena, od kvalitativnog ka kvantitativnom razumevanju, suštinski je preoblikovala i struku.
Metode koje su koristili prvi profesori bile su pre svega oslonjene na opažanje. Danas se koriste dronovi, satelitski snimci, digitalni modeli i 3D kartiranje. Kako je ta tehnološka promena unapredila struku i istraživanja?
Savremena geologija i dalje počiva na opažanju, ali su se značajno promenili alati kojima se ta opažanja vrše. Danas satelitske misije omogućavaju precizno merenje brzina pomeranja tektonskih ploča, registrovanje izdizanja planinskih lanaca poput Alpa i Himalaja, kao i praćenje širenja Istočnoafričkog rifta, gde nastaje novi okeanski basen. Daljinski se prate i promene u Zemljinom magnetnom polju, varijacije u rotaciji planete i drugi dinamički procesi koji su nekada bili nedostupni istraživačima.
Jednako važna je primena računara u analizi i modelovanju. Savremeni softveri omogućavaju simulacije tektonskih procesa, procenu stabilnosti terena, modelovanje podzemnih voda i numeričku analizu seizmičkih talasa. Posebna prednost je integracija različitih izvora podataka: satelitskih snimaka, geofizičkih merenja, geoloških karata, profila bušotina i terenskih opažanja, čime se dobija celovit, multidisciplinarni prikaz prostora. U tom kontekstu, geolog više nije samo posmatrač, već i inženjer koji može da razvija scenarije, predviđa ponašanje dinamičkog sistema i donosi preciznije zaključke na različitim prostornim nivoima. Razvoj veštačke inteligencije dodatno unapređuje ove mogućnosti, pružajući bržu i precizniju analizu velikih skupova podataka i procenu geoloških hazarda i rizika.
Šta mislite da bi iznenadilo pionire srpske geologije kada bi videli kako se danas radi?
Verovatno bi bili zadivljeni tehnološkim napretkom poslednjeg veka. Razvoj avijacije, nuklearne i svemirske tehnologije doneo je nova saznanja i u geologiji. Današnji mobilni telefoni, sa nizom ugrađenih senzora, za njih bi predstavljali nezamisliv praktičan alat. Imajući u vidu da je Cvijić svoja najznačajnija dela stvarao putujući Balkanom pešice, zaprežnim kolima, na konju ili magarcu, oslanjajući se na beležnicu i sopstvena opažanja, jasno je koliko bi savremeni alati poput dronova i satelitskih snimaka proširili domet njegovog rada.
Istovremeno, savremeni mikroskopi omogućili su uvid u strukturu minerala i stena na do tada nezamislivom nivou. S druge strane, verovatno bi ih zaprepastila činjenica da je geologija danas često na meti neopravdanih kritika i pseudonaučnih uverenja, među kojima i dalje opstaje ideja da je Zemlja ravna ploča.
Srpsko geološko društvo jedno je od najstarijih naučnih udruženja u Evropi. Šta je njegova uloga danas?
Srpsko geološko društvo osnovano je 1891. godine sa zadatkom „da geološki proučava srpske i ostale zemlje Balkanskog poluostrva i da svoje članove i ostale zainteresovane obaveštava o dostignućima geologije i srodnih nauka“. Ako se vratimo u vreme njegovog osnivanja, Društvo je tada predstavljalo svojevrsnu društvenu mrežu, fizički stvarnu, opipljivu i okupljenu oko zajedničke ideje i misije.
Suština te uloge do danas se nije promenila, već su se promenili načini njenog ostvarivanja. Društvo danas deluje kao most između generacija geologa, između nauke i struke, ali i između stručne zajednice i javnosti. Upravo u povezivanju, razmeni znanja i popularizaciji geologije leži njegov trajni značaj.
Srpsko geološko društvo baštini dugu tradiciju. Šta ta tradicija danas znači za struku i mlade?
Rad naših velikana ostavio je trajan i dubok trag na svetskoj geološkoj i prirodnjačkoj sceni, oblikujući ugled srpske geologije. Iako se savremena nauka danas oslanja na velike, interdisciplinarne timove i značajna ulaganja, brojni naši stručnjaci i članovi društva i dalje aktivno učestvuju u vodećim međunarodnim projektima, doprinoseći savremenom razumevanju Zemlje.
Pad interesovanja mladih za geologiju nije lokalni, već globalni problem, nastao u sistemu obrazovanja koji često favorizuje kratkoročni profit umesto dugoročne društvene koristi. To je ozbiljan izazov, jer savremeno društvo bez geologa ne može da funkcioniše. Bez njih nema bezbedne gradnje, snabdevanja pitkom vodom, procene geoloških hazarda niti obezbeđivanja kritičnih mineralnih sirovina.
Paradoksalno, dok interesovanje za studije opada, globalna potreba za geolozima ubrzano raste. Upravo zato nasleđe naših velikana može biti snažna inspiracija mladima, kao podsetnik da geologija nije samo profesija, već nauka od presudnog značaja za budućnost društva. U tom smislu, poruka može biti jednostavna: „Spasi planetu – studiraj geologiju“.